Plitvička jezera nacionalni park karta crtana na temelju cjeloživotne posvećenosti obrazovanju i umjetnosti. Inspirirajte se za više putovanja i označite mjesta na kojima ste bili kako biste podijelili priče o svojim avanturama!

Nacionalni park Plitvička jezera posebna je geološka i hidrogeološka krška pojava. Kao najstariji, najveći i najposjećeniji hrvatski nacionalni park Plitvička jezera među prvima su u svijetu uvrštena na UNESCO-ov Popis svjetske baštine. Kompleks Plitvičkih jezera proglašen je nacionalnim parkom 8. travnja 1949. godine. To je najveći, najstariji i najposjećeniji hrvatski nacionalni park. Plitvička jezera, skupina od 16 većih i mnogo manjih, međusobno povezanih, jezera između Male Kapele i Plješevice, u izvorišnome području rijeke Korane; obuhvaćaju 1,98 km². Pružaju se u smjeru jug–sjever u duljini od 8 km. Jezera dobivaju vodu od brojnih rječica i potoka, a međusobno su spojena kaskadama i slapovima.

Gornja jezera: Prošćansko jezero, Ciginovac, Okrugljak, Batinovac, Veliko jezero, Malo jezero, Vir, Galovac, Milino jezero, Gradinsko jezero, Veliki Burgeti i Kozjak. Donja su jezera: Milanovac, Gavanovac, Kaluđerovac i Novakovića Brod. Pritom se zbog taloženja sedre jezera neprestano mijenjaju. Dva najveća jezera, Prošćansko jezero i Kozjak, pokrivaju oko 80 posto ukupne površine vodenog tijela. Ova jezera su ujedno i najdublja, s dubinom od 37 i 47 m. Nijedno drugo jezero u parku ne prelazi 25 m dubine. Očuvanje starih običaja i tradicija od velikog je značaja za lokalno stanovništvo. Lokalna kultura također je prepoznata kao važan faktor za turizam. Što se tiče arhitekture, Lika je poznata po niskim drvenim kućama s krovovima od ražene slame ili šindre. Mnoge značajke drevnog načina života zrcale se u lokalnim nošnjama. One mnogo govore o regionalnoj pripadnosti ili društvenom statusu onih koji su nosili te nošnje.