Putna brzina pregovora je dostignuta, uvjerava Europska komisija, a u 2007. godini nije zatvoreno niti jedno poglavlje. No, postalo je jasno da je Hrvatska talac neodgovorenih pitanja u samoj EU, loših iskustava s novodošlima, dobrosusjedskih zahtjeva koje (još?) nije zadovoljila, Komisijine sporosti, odlučivanja koncenzusom 27 zemalja, ali i vlastite nespremnosti da se dohvati reformi jer je to kontraproduktivno u godini predizborne kampanje. Putna brzina je za dvije godine i tri mjeseca pregovora dovela posao niti do polovice otvorenih pregovaračkih poglavlja - 16 od 33. Mnogo je rada zaustavljeno baš u uredima Europske komisije i još više stavljeno na led zato što Slovenija i Italija imaju prigovora.

Od 10 pregovaračkih poglavlja - za koje je Europska komisija predložila, a države-članice potvrdile mjerila za otvaranje pregovora - Hrvatska je prema analizi napretka u devet pokazala malen ili neravnomjeran napredak. Hrvatska se, dakle, nije reformirala gdje i kad je trebala.

Iako je screening završen još u lipnju 2006. godine, poglavlje Vanjska, sigurnosna i obrambena politika još je na prvoj stubi obrade na Radnoj skupini za proširenje Vijeća EU. Slovenija ima primjedbe pa je poglavlje između zaustavljenih “pet ili šest“ (Rupel obećavajući sankcije Hrvatskoj zbog ZERP-a) ili “četiri ili pet“ (prema riječima talijanskog ministra De Castra). Za drugo poglavlje zadržano na toj stubi kriva je samo i isključivo Hrvatska - riječ je o pravosuđu i temeljnim pravima, najtežem poglavlju s obzirom na standarde u potpunoj suprotnosti sa slabim rezultatima u reformi pravosuđa koja se, objektivno, još nije ni pokrenula s mrtve točke i visokim mjestom naše zemlje na ljestvici korupcije.U setu kočnica pregovaračkog procesa nalazi se i ribarstvo zbog ZERP-a i razgraničenja na moru za Slovence, ali i interesa talijanskih ribara da što je moguće duže neograničeno nernadzirani ribare istočnim dijelom Jadrana.

Francuski vjetar u leđa?
Za ona pregovaračka poglavlja gdje se EU sjetila poslati pregovaračka stajališta Hrvatska je spremno odgovorila na deset od njih 11, no Europska komisija još uvijek duboko razmišlja nad tri. Među njima su i kolateralne žrtva dobrosusjedstva sa Slovenijom, energija i promet. U svjetlu ovih podataka nije jasno je li povjerenik za proširenje zaista mislio ozbiljno tvrdeći kako je EK “spremna za pregovore“. Dvojbe o spremnosti Komisije pojačava i primjedba da je EK iznenađujuće spora kad procjenjuje jesu li zadovoljena mjerila za otvaranje. Po EK Hrvatska je dosad odradila samo jedno mjerilo, po Hrvatskoj toga je više jer je od 10 poglavlja s mjerilima za otvaranje odradila četiri.

Značajna je potpora pregovorima iskazana za posjeta predsjednika Mesića Parizu u prosincu. Obećan je “vjetar u jedra“ procesu - utjeha nakon jedne zaista loše godine. Francuska preuzima predsjedanje Unijom u drugoj polovici 2008. godine, uz preuzetu obvezu da nosi dio tereta predsjedanja dviju novih članica, Slovenije i Češke. Bolji poznavatelji načina rada institucija EU primjećuju da je Hrvatska malo ustrajala na brzini i manjkavo iskoristila upliv država-članica.

Čeka se čudo
Umjesto 2007. tek bi 2008. trebala postati godinom otvaranja pregovaračkih poglavlja. Europska je komisija odustala od obećanja sa starta procesa, kad je najavljivala da će, pozivajući se na naučene lekcije iz prošloga kruga proširenja, nastojati ranije otvoriti teška poglavlja. Od strategije je odustala, dijelom i zbog lošeg napretka u Hrvatskoj u pravosuđu - koje će, ne bude li reforme, a u borbi protiv korupcije i poneke presude krupnijoj ribi - ostati velika prepreka uspješnom zaokruženju pregovora. Kako su pregovori ulazili u probleme i počeli usporavati tako su skliznuli iz fokusa. Godina 2007. je u startu procesa trebala biti godina zatvaranja. Sada, kada su rokovi još duži i stotinjak plus mjerila uz neravnomjeran napredak reformi i mlak entuzijazam da se mijene dogode uzimlju svoj danak skupa sa nezainteresiranošću od strane EU, pregovori su zaboravljena tema iako je riječ o reformi kompletnog društva i punoj prilagodbi praksi u EU. Proces ipak ima neke šanse. Francuska možda zaista potegne. Potom slijedi revizija srednjeročnog proračuna EU. Posao mogu požuriti i izbori za Europski parlament te jesenji izbor nove Komisije. Povjerenik za proširenje izrazio je nadu da će hrvatski pregovori biti gotovi za ovoga mandata europoslovodstva. S obzirom na to da je u rujnu obećavano otvaranje pet poglavlja, a u prosincu se na jedvite jade dogodilo otvaranje dvaju, i ovo je jedna od klimavih prognoza.

Možda se čeka čudo?

Piše: Lada Stipić-Niseteo
mjesečnik EUkonomist
www.eukonomist.com
Bruxelles a la carte, 1 2008.