Kuhanje je umjetnost samog stvaranja života. Kvaliteta naše ishrane određuje da li će naš život proteći u stalnom zdravlju i razvoju, a makrobiotika se prikazuje kao vještina i umijeće zdravlja, dugovječnosti i nije samo način kuhanja već način života. Cilj makrobiotičkog kuhanja je postizanje ravnoteže ili sklada kako u nama samima tako i između nas i sredine koja nas okružuje.
Makrobiotičko kuhanje je zasnovano na uspostavljanju i održavanju ravnoteže s našom prirodnom sredinom koja nas okružuje. Ishodište te ravnoteže predstavljaju dvije fundamentalne sile koje nalazimo u svemiru i koje upravljaju svim pojavama. U makrobiotici, te sile nazivamo Jin i Jang. Jin se ispoljava u centrifugalnosti, ekspanziji, niskoj temperaturi, rastu i kretanju, ženskom spolu. Jang se ispoljava u centripetalnosti i centripetalnom kretanju, kontrakciji, visokoj temperaturi, rastu ili kretanju na niže, muškom spolu, gustoći, težini. Kada kuhamo makrobiotički, mi koristimo razne Jin i Jang čimbenike koji su prisutni u hrani i u prirodnoj sredini da bi pomoću njih stvorili uravnotežene obroke. U elemente koji su više Jang spadaju vatra, tlak, sol i vrijeme. Jin elementi su ulje, voda, nedostatak tlaka i kraće kuhanje (svježina namirnica). Kuhanje je velikim dijelom proces kojim više Jin biljne namirnice mijenjamo tako da postanu više Jang, pod djelovanjem vatre, tlaka, soli kako bi bile u ravnoteži s našom prirodnom okolinom.
Da bi stvorili idealne uvjete za postojano zdravlje i sposobnost našeg organizma da se prilagođava promjenama, potrebno je da biramo namirnice koje se u skali od krajnje Jin do krajnje Jan hrane nalaze blizu središta. Najidealniji omjer između Jin i Jang sastava je 7:1 (odnosno od 5:1 do 10:1). Od namirnica koje nam stoje na raspolaganju za svakodnevnu uporabu, integralne žitarice u zrnu se najviše približavaju tom omjeru, pa bi bilo poželjno da budu glavno jelo u ljudskoj ishrani. Domaće sezonsko povrće trebalo bi biti drugo po važnosti jelo, a slijede mahunarke, alge, malo životinjske hrane, po mogućnosti ribe, domaće sezonsko voće, sjemenke i jezgrasti plodovi, a povremeno i drugi dodaci obrocima. Namirnice sa jednog ili drugog kraja skale namirnica, kao što su meso i drugi životinjski proizvodi i krajnji Jin proizvodi kao što su šećer, tropsko voće, droge i lijekovi, stvaraju organizmu stanje neuravnoteženosti (krajnosti), što u daljnoj perspektivi vodi narušavanju zdravlja. Zato se u makrobiotičkoj ishrani takve krajnosti izbjegavaju.
Unutar skale od Jang do Jin, namirnice za svakodnevnu ishranu možemo ovako razvrstati: sol, jaja, meso, perad, riba - više Jang; žitarice kao heljda, riža i druge uravnotežene žitarice, kukuruz, više Jang mahunarke kao što su azuki, sočivo, korjenasto povrće, povrće koje raste pod zemljom kao bundeve i kupus, morske alge, razno lisnato povrće, sjemenke i jezgrasti plodovi, voće koje uspijeva u umjerenoj klimi kao jabuke, jagode i trešnje, trospko voće kao naranča, grejp, banana i ananas, koncentrati slada, kao što je med, javorov sirup, industrijski šećer, kemijski dodaci prehrani, droge i lijekovi. Od mliječnih proizvoda, tvrdi slani sirevi spadaju u više Jang namirnice, dok mlijeko, jogurt, bijeli sir i maslac obično više Jin.
