Mafije su prve ostvarile zapadnobalkansku CEFTA-u na isti način na koji je podzemlje dostiglo ideal ujedinjene Europe, daleko ranije nego što su se pad berlinskog zida i urušavanje svijeta iza željezne zavjese pretvorili u integracijski proces - Jugosfera izranja iz ruševina Jugoslavije, ustvrdio je The Economist, potvrđujući kako je jedna od zaista rijetkih slabijih točaka proces proširenja EU. Otočani ga jednostavno ne mogu potpuno razumjeti, kao uostalom ni dobar dio drugih trendova na kontinentu. Procesi se promatraju i analiziraju kroz debele leće predrasuda i filtre unaprijed postavljenih sudova i teza.

Stereotipi su pustili debelo korijenje jer, bože moj, svi su Balkanci divljaci, svi su Balti surovi, svi su Francuzi površni bonvivani i kronični nacionalisti, a svi Levantinci muljaju... I, naravna stvar, Bruxelles “nama“ diktira takve glupave stvari kao što je zaštita radnika ograničavanjem dužine radnog vremena ili ustrajanjem na minimalcu ili nastojanjem da se brokerska lakomost makar malo ukroti nekakvim limitima na njihove bonuse.

Poslovne i ostale veze između zemalja nastalih raspadom Jugoslavije uvijek su radile. Jedni su, istina, razmjenjivali vatru po bojišnicama, da bi se drugi u isto vrijeme bavili trgovinskom razmjenom. Tenkovi jesu plazili po Hrvatskoj i potom Bosnom, a gonilo ih je gorivo prošvercano s one druge strane. Jedina nacija koju priznaju gospodari rata je novac. Mafije su prve ostvarile zapadnobalkansku CEFTA-u na isti način na koji je podzemlje dostiglo ideal ujedinjene Europe, daleko ranije nego što su se pad berlinskog zida i urušavanje svijeta iza željezne zavjese pretvorili u integracijski proces. A potom u još uvijek parcijalnu reunifikaciju Starog kontinenta.

Slatka i pomalo bizarna novinarska tema
Proširenje EU učinilo je da se ekonomije novih članica prešaltaju s ruševina nekadašnjeg SSSR-a na prostor stare Europe, ne zbog novih političkih činjenica nego stoga što se više isplatilo poslovanje na unutrašnjem tržištu EU. Oni dijele jednake standarde i kriterije, jednak set zakona, a počelo je i s monetarnom unijom, gdje su se već udobno smjestile Slovenija i Slovačka, dok će ostali stići kad zadovolje kriterije. Te se zemlje nisu ograničile na eusferu ili EUrosferu ako imaju ikakve šanse da se zalete u globosferu svjetskog tržišta. Otkrivanje jugosfere, tako slatka i pomalo bizarna novinarska tema, promatrana s visina i jednako egzotična kao i Kusturičini filmski Cigani, jednostavno ne drži vodu.

Tom bi logikom Dalmatinci, crnogorsko primorje i Albanija mogli biti dijelom italosfere jer su i nakon odlaska Talijana iz “njihovih istočnih pokrajina“ u Dalmaciji gospođe i dalje šjore, generacija novopečenih baka i djedova je u djetinjstvu pratila festival u Sanremu i karneval u Viareggiu, a San Benedetto je popularnija mineralna voda od Radenske.

K tome je pola jugo-Balkana desetljećima prije stvaranja tržišnog gospodarstva hodočastilo u šoping u Trst. Italosfera? Ili je Trst dio jugosfere? Prostori uz mađarsku granicu također su navikli na špartanje preko crte, mada nemamo hungarosferu s hrvatske, odnosno hrvatosferu s mađarske strane. A austrohungarosfera koja poklapa granice nekadašnjeg carstva i prostor interesa današnjih austrijskih banaka?

Zemlje su dijelile dugu i ne baš uglađenu povijest, s malom razlikom da se Hrvati i Mađari ne gledaju mrsko kao Mađari i Slovaci, i to do mjere da su dobrosusjedski incidenti došli do točke iskrenja. Zlobnici vele kako ih je EU (eurosfera?) usidrila u granicama pristojnosti da se ne pretvore u Turke i Grke, koje na pristojnoj udaljenosti drži, pa - NATOsfera.

Talijansko mlijeko kao potvrda teze
EU je u svojoj šepavoj politici za zapadni Balkan ustrajala na obnovi gospodarskih veza i zajedničkom tržištu regije. Većina zemalja, s izuzetkom BiH i Srbije, ima bilateralne SSP-e na snazi, a s njima otkucavaju prijelazni rokovi do pune liberalizacije tržišta. Pretvara li se jugosfera u EUsferu? CEFTA je izboksana uz pritiske, uvjeravanja, ucjene i svađe kao jedini primjerak zajedničkog tržišta stvorenog bez ikakve ekonomske analize njegove opravdanosti. K tome je nova CEFTA u ime viših interesa odustala od preduvjeta za članstvo, WTO-a i sređene bilaterale s EU. Nije učinila ništa, prema očekivanju: Albanija i dalje izvozi daleko više u EU negoli u susjedstvo, Hrvatska, Srbija i BiH sustavno se svađaju oko režima zone slobodne trgovine i tko je tu zaradio a tko je na gubitku, povremeno padaju blokade... Dakle, sve je kao i u široj sferi, od globosfere pa naniže, samo što se SAD i EU sukobljavaju oko subvencija Airbusu i milijardi, a BiH i Hrvatska se tuku zbog mlijeka i desetaka tisuća. Kao potvrdu postojanja jugosfere The Economist je naveo kako na Kosovu nitko neće talijansko mlijeko. Ne kupuju ga ni u EU jer je nekvalitetno.

Na kraju, još jedna teza da je svijet zaista globosfera, a ne lokalni krug - gospodarska kriza jest začeta u SAD-u, u tamošnjem bankarskom sustavu, pogodovao joj je ostatak razvijenog, zapadnog svijeta svojim glupostima i neodgovornošću, ali je zatresla sve, bez razlike. Ni Zapadnobalkance nije zaobišla, čak i ako ih je nečija percepcija začahurila u jugosferi.

Piše: Lada Stipić-Niseteo
mjesečnik EUkonomist
www.eukonomist.com
Bruxelles a la carte, 15.09.2009.