Čekajući anđela
Piše Mirjana Popović
mjesečnik EUkonomist
www.eukonomist.com

U Hrvatskoj još uvijek nema mostova između znanosti, kapitala i novih poduzetničkih ideja - Tako se može uspjeti!, reče mi jedan relativno mlad, ali apsolutno izmoren hrvatski poduzetnik, dobitnik prestižnih domaćih nagrada za najbolje poduzetničke ideje, a sada još samo veliki bankovni dužnik.

Sve što je imao, naime, uključivši i stan, uložio je u realizaciju svojih projekata, da bi ubrzo utvrdio kako je financijski prekratak te da jednostavno nema dovoljno dugačak financijski dah kako bi pregurao prvih nekoliko godina, dok investicije ne počnu vraćati ulog. A rezignirana napomena o uspjehu, kojom je uzvratio na novogodišnju čestitku, odnosila se na netom pročitanu storiju o postanku megakompanije Google, danas vrijedne na svjetskim burzama više od stotinu i pedeset milijardi dolara. A priča, za neke neobična, za mnoge obična, odvijala se približno ovako:

Dvojica mladih momaka, Larry Page i Sergey Brin, koji su se stjecajem sretnih okolnosti našli na Stanford Universityju, imali su zamisao koja im se činila obećavajućom - napraviti najbolju moguću internetsku tražilicu. Dakako, nisu imali pojma o tome koji put mora proći ideja da bi postala ozbiljnim poduzetničkim projektom te kako bi, u konačnici, počela donositi novac. No, na njihovom su fakultetu i računali na to da mladi ljudi nerijetko imaju dobre ideje, ali ne i poslovnog iskustva. Zato je, uostalom, svojedobno i osnovan posebni ured gdje je mladi dvojac dobio svu potrebnu pravnu i tehnološku pomoć o tome kako zaštititi ideju pa i osnovati tvrtku.
No, time je riješen samo jedan problem. Sada su, naime, znali više, ali još uvijek nisu imali početnički kapital. Na fakultetu su i za to imali u pripravi rješenje. Naime, imali su informaciju o tome na koja vrata ljudi s idejom trebaju pokucati kako bi dobili potrebni novac. I ne samo novac već i brižne vodiče kroz projekt.

Angel investor
Anđeoski su investitori institucija koju poznaju sve razvijene zemlje, pa i mnoge koje žure da to postanu. Iako pojam “anđela” u nazivlju asocira isključivo na dobrotu i nesebičnost, riječ je o iznimno vještim poslovnim ljudima, nerijetko umirovljenim vrhunskim menadžerima koji svoje znanje i kapital ulažu u nove projekte. U nekim državama, poput Engleske, zbog poticanja poduzetništva uživaju razne porezne olakšice, a ministarstva na njihove adrese upućuju potencijalne kandidate. Kad je riječ o ideji s kojom su im došli Page i Brin, anđeoski su investitori procijenili da je ona vrijedna truda i novca pa su odlučili poduprijeti je s milijun dolara. No, i nakon nekoliko godina rada i ulaganja Google je još uvijek bio samo ideja, a ne posao koji može donijeti i dolar prihoda. Tada, kao u dobrim videoigrama, najbolji projekti prelaze na viši, treći stupanj. Za ideju se zainteresirao jedan od investicijskih fondova (private equity), specijaliziran za rizična ulaganja, i uložio 25 milijuna dolara. No, sada je to već bio ozbiljan posao, a za njegovo vođenje odabrani su profesionalno obučeni ljudi. Iako su Page i Brin ostali neobično važne i uvažavane osobe, investicijski je fond odabrao direktora te tim stručnjaka koji će voditi financije i sve ostale poslove pri realizaciji projekta. Cilj im je svima - od idejnih začetnika, fakulteta, anđeoskih investitora, Vlade pa do fondova - bio zajednički: ostvariti zamisao koja će im donijeti zaradu. Pritom je važno podsjetiti na to da su Larry Page i Sergey Brin postali i ostali milijarderi. Na Googleu su svi zaradili, ali sustav funkcionira tako da prvome u lancu, tvorcu najdragocjenijeg resursa, ideje, osigura osobiti udjel u zaradi. Za razliku od nekih drugih sustava. Hrvatskoga, naprimjer.

Ima i nema
Dakako, Hrvatska nije na kraju svijeta. I na njenim se visokim učilištima uči o anđelima i investicijama, o vrijednosti poduzetničkih zamisli u razvoju gospodarstva. Hrvatska ima i ljude s idejama koje mogu postati unosan biznis, a jedan od njih je i poduzetnik s početka ovoga teksta. Hrvatska već ima i prve private equity fondove, ambiciozne investicijske ulagače u rizične projekte. Međutim, nešto nema. Nema mostova između znanosti, kapitala i novih poduzetničkih ideja. Glavni uvjet, naprimjer, da bi se bi neki od private equity fondova u Hrvatskoj zainteresirao za projekt jest da on ima “jaku tržišnu poziciju”. Ma što to značilo! A u pravilu znači kako žele ulagati isključivo u tvrtke i ideje koje već jesu na tržištu. U stare, a ne u nove. A nositelji potencijalno profitabilnih, novih zamisli? Oni su prepušteni sami sebi. I vjeri u neke druge anđele.