U sjevernoj Hrvatskoj, uz strana alkoholna pića, možete kušati domaće rakije: travaricu, šljivovicu, orahovaču... Ima i mnogih sorta vina. U sjeverozapadnoj Hrvatskoj najviše se proizvodi graševina, rajnski rizling, chardonnay, moslavac i škrlet (u Moslavini), kraljevina, bijeli i sivi pinot. U sjevernim dijelovima zemlje, sadržaj alkolhola u vinu pada, a kiselost raste. Pri tome su dominantna bijela vina s ugodnim, laganim i slatkim okusom.

Sjeveroistočna Hrvatska također proizvodi graševinu, zatim zeleni silvanac, rajnski rizling, chardonnay, bijeli i sivi pinot, traminac, sauvignon, frankovku i zweigelt.

Istra i Hrvatsko Primorje prednjače u proizvodnji vrhunskih vina: malvazija, merlot, cabernet sauvignon, teran, refok, bijeli i sivi pinot, chardonnay, muškat, trojšćina (Susak), vrbnička žlahtina (Krk).

Dalmacija obiluje autohtonim sortama. Najpoznatija vina su: babić i plavina (Primošten), merlot (Drniš), debit, pošip, maraština, bijela vugava i crni plavac (Vis), plavac i bogdanuša (Hvar), plavac mali (Pelješac), desertno vino prošek, te u svijetu cijenjeno vrhunsko crno vino. Kralj svih vina je dingač - crveno vino s Pelješca slijedi korčulanski grk.

Hrvatska vinogradsko-vinarska kultura

Hrvatska je bogata tzv. tipičnim ili izrazitim vinogradarskim položajima, ona je jedinstven primjer u svijetu koji se iskazuje time što se na njezinom relativno malom prostoru mogu sresti velike raznolikosti podneblja i loznog asortimana.