S obzirom na to da je projekt izgubio poticaje i elan te propustio primjereno aplicirati kriterije stvarat će sve više država i društava drugog reda

Kako nikad nema dovoljno novca za krpanje proračunskih i inih rupa u mladim tržišnim europskim ekonomijama, Međunarodni monetarni fond je, indiskrecijom FT-a, bacio u opticaj ideju da se buduće članice eurozone uključe u sustav eura mimo postojećih mastrihtskih kriterija i uz neke ograde koje će njihovo članstvo u eurozoni dijeliti od “pravoga“. Po tome bi Češka ili Estonija trebale biti kao Crna Gora ili Kosovo. Ideja nije dobro dočekana, štoviše, odmah je izražena rezerva hoće li te zemlje prihvatiti ulogu drugorazredne članice monetarne unije i stanje  države drugog reda. Krajnji je cilj svih članica EU, s izuzetom Velike Britanije i Danske koje su se tijekom pregovora izborile za opt out, ulazak u eurozonu. Švedska je svoj ulazak odgodila referendumom jer su glasači bili glasniji od biznisa. Od novih članica Slovenija je prva probila zid, slijedile su je Malta i Cipar, potom Slovačka.

Skupa cijena popuštanju kriterija
Proširenje eurozone u sljedećim će godinama ići sporije od očekivanoga, a sa svakim mjesecom loših vijesti i gorih rezultata buduće članice korigiraju ciljane datume. Neke su, poput Poljske, odlučile da se žurba isplati pa će nastojati dostići četvorku koja već jest u monetarnoj uniji. Mađarske nade pokopane su s financijskim potresima i stavljanjem zemlje u tešku ovisnost o kreditima MMF-a i EU. Države-članice EU u svoje su pristupne sporazume unijele monetarnu uniju kao krajnji cilj prilagodbe, ali se sve nisu ponašale i ne posluju na način kao da je eurozona prioritet, ponegdje čak ni cilj. Bilo je pokušaja ulaska preko reda i mimo kriterija - Letoniji je tehnički uzmanjkala desetinka postotka do punih kriterija, bilo je uvjeravanja, lobiranja, natezanja, no Frankfurt je ostao čvrst i dosljedan, znajući brojke koje dolaze nakon ovih povoljnih. Zadnji je put iz ECB-ovog nebodera u Kaiserstrasse kroz prste progledano Grčkoj, a i ona je sama u tome imala udjela sitnim prekrajanjem podataka, što je priznala tek kad se dobro etablirala postavši jedno od uspješnih čuda monetarne unije.

Priča o eurozoni ukazuje na to s kojim se teškoćama susreću nove članice. U dobrim su vremenima indikatori potvrđivali da se hrabar iskorak u reunifikaciju Europe svima isplatio. Kad su nakon debelih na red došle one famozne mršave biblijske krave članstvo u EU pokazalo se itekako korisnim za umanjivanje udaraca krize, s tim da bolje pripremljene zemlje mirnije čekaju kraj godine, vrijeme u kojemu prognoze obećavaju oporavak. Nove su zemlje osjetile skupu cijenu popuštanja kriterija - Bugarska je nedavno ponovno postala predmetom zajedljivih natpisa, zatraživši od EU da joj uvede neku vrstu prinudne uprave kako bi državni aparat, dobro zdrman i ekonomijom i navadama koje se teško iskorjenjuju, mogao davati rezultate - ili rad! - primjeren standardima EU. Zahtjev je, naravno, odbijen, a u Sofiju su samo poslana pojačanja i nešto dodatnih eura, no i to nije bilo dovoljno da se odlede fondovi koji čekaju vrijeme kada će sustav isplata poljoprivrednicima biti transparentan, efikasan, standardiziran.

Proširenje - nedovršen posao
Članstvo u EU shvaćeno je i kao prilika malima i manjima da budu veliki ili veći. Baltičke zemlje sustavno i s prilično kreativnosti zagorčavaju život Rusiji ustrajući na vraćanju starih dugova. Izazovu u nekoliko navrata nije odoljela ni velika Poljska koja je mrtva-hladna zablokirala aranžmane izvoza mesa iz cijele EU u Rusiju sve dok nije bilo po njenom. Izvolijevanje Mađara prema Rumunjskoj prestalo je s danom ulaska Rumunjske u EU, a Česi i Slovaci nastavili su s tradicijom Baršunaste revolucije kao članice EU iz jednostavnog razloga što su u zajednicu ušle ruku pod ruku. Notorna slovenska blokada većeg dijela hrvatskih pregovaračkih poglavlja dogodila se zato jer je ocijenjeno kako Slovenija može ostvariti nacionalne interese uz zaleđe EU - koje je nesporno čini moćnijom, a može joj pomoći da postane i koji četvorni kilometar veća. Ovdje je članstvo u EU moćnije od međunarodnog prava. Grčko tvrdoglavljenje s imenom Makedonije dio je takve dobrosusjedske patologije, pri čemu je EU, krojeći odnos prema regiji, propustila ustvrditi kako dobrosusjedstvo i ostale vrste spona da bi imali logike (energetske, prometne, vodoopskrbne itd.) traže dva smjera - od EU prema regiji, a ne samo unutar regije same.

Proširenje jest nedovršen posao. S obzirom na to da je projekt izgubio poticaje i elan te propustio primjereno aplicirati kriterije stvarat će sve više država i društava drugog reda. Jednako tako neke će države sa članstvom u EU i nadalje tjerati pojedinačne interese nauštrb cijele zajednice dok god nema politike koja takvo ponašanje može korigirati. Neke se stvari ipak moraju učiti. Možda u Njemačkoj koja je u ime viših ciljeva i interesa šire zajednice odustala od mnogočega na što je imala moralno, povijesno, pa i zakonsko pravo. Ali, Njemačka je velika!

Piše: Lada Stipić-Niseteo
mjesečnik EUkonomist
www.eukonomist.com
Bruxelles a la carte, 4 2009.