Dogodilo se u Istambulu. Tko je Šeherezada ?  

U modernu, interijerom i ponudom od nacionalnog identiteta, istambulsku zračnu luku, avioni slijeću intenzivnije nego li ranijih godina. Turistička heterogenost pojavila se kao pozitivan ekonomski šok u pitoresknoj metropoli na Bosporu. Istambul u „ono“, koje iz povijesti pamtimo vrijeme, izabrano mjesto Osmanskog Carstva, prepun kulturnih spomenika, opjevan i opisan, ovog puta bilježi uspjeh privlačnosti, po jednostavnom receptu. Priče i legende prodaju, sve što bijaše, ali možda i nije baš tako izvorno bilo. No mase se pokreću za osmišljenim sadržajem, obožavaju magično prikazane prostore, vole biti u blizini ili na mjestima gdje se kreću slavni ili javno priznati. Obilježja kultura i spomenici negdašnjeg dosega, opravdano vode jednu od glavnih uloga turistički receptivnih destinacija. Grad koji u svojom organiziranom urbanom pejzažu djeluje kao u čipki, sa svoje četiri regije, današnjom pričom asocira na djetelinu sa četiri lista. Dogodila se dakle sreća ili možda znanje, ali svakako polučen je uspjeh !

Pod nazivom "Europska prijestolnica kulture" za 2010, Istambul je s punim opravdanjem ugostio „FIJET“ Svjetski kongres turističkih novinara i pisaca u turizmu. Sadržajni dokumentarni film o boravku i itinereru internacionalnih gostiju.

Dvadesetak godina unatrag već naglašavam i propovijedam,  kao ambiciozni spasitelj i promotor spomeničke baštine  u funkciji turizma, da Hrvatska treba turističku priču. Zidara marketinga, pokretača globalnog interesa za ukupnim turističkim proizvodom. Uspio sam uz nekoliko legendi i dosjetki osvjedočiti mikro potencijal, kroz dvorac Bežanec. Na institucionalnoj nacionalnoj razini,  za moje „priče“  usmjerene hrvatskom interesu su gluhonijemi ili možda nisu !?

Pitao sam desetke putenih turkinja kako su one doživjele Onura i Šeherezadu? Stara poslovica kaže,  da ne možete biti prorok u svojem selu.

TV serija je u Turskoj prikazana 2007 godine, bez značajnijeg efekta ili skoro ne primijećeno. No tada se pokreće kampanja prodaje serijala arapskom svijetu. Arapi reagiraju na sadrža,j,  a  glumce idoliziraju. Zakupljuju netom neke objekte scenografije,  pa tako kuću djeda od malog Kana, plaćaju u zakupu 1milj. USD i to na 6 mjeseci. Jednokratni posjet u istoj plaćao se i do 150 USD. Prihod samo od ulaznica dakle na jednom objektu donio je zaradu od oko 5 milj. USD,  legalizirano, a što nije ? Ideja zaslužuje nagradu ! Turizam je više od posjeta jedne lokacije, a u ovom aranžmanu donosi korist neprekidno i to destinaciji. Turskoj i Istambulu koji imaju što pokazati, a turističkom osviještenošću, gostoljubivošću, gastronomijom i proporcionalnim cijenama znaju udovoljiti i zadovoljiti goste. Serija ili već sada serije, vrte se tako po svijetu, pa su stigle i u Hrvatsku.
Sentimenti i emocije, spletke i dosjetke  sapunice, u  prekrasnim eksterijerima, realnoj i objektivnoj Turskoj razglednici, mame sada hrvate ne samo u poslovni  šoping, već kao prave turiste. Aranžmani se prodaju,  „Turkish-airlines“ ima liste čekanja, a grad na Bosporu u svojoj organiziranosti uživa komplimente, naravno i široku ekonomsku korist.  Spomenici kulture u turskoj su u turističkoj ponudi, a primjer najreprezentativnije palače na Bosporu, kao danas ekskluzivnog hotela, upućuje na poželjan postupak namjene i naših dvoraca i kurija.

Primjer kojeg treba iščitati kao edukaciju, možda bolje oponašati, ali svakako najpametnije se osvjedočiti  ponudom turske „čipke“, pa na leteći tepih,  jer Aladin  vas dočekuje u Bodrumu ili Antaliji.

I sam Mustafa Kemal Atatürk (12. ožujka 1881. - 10. studenog 1938.), utemeljitelj turske republike te njen prvi predsjednik (1923. - 1938.)., sigurno je ponosan na uspjeh turističkog turskog marketinga ! 

Tekst Siniše Križanec odobrio Mustafa mlađi